Novinarska kuharica

Photo: Flickr
Photo: Flickr

Vijest je najkraći i temeljni novinarski oblik u kojem donosimo precizne i točne informacije o onome o čemu pišemo. Vijest treba biti što brže objavljena, dakle aktualna i zanimljiva. Treba davati sve podatke o događaju, odnosno treba odgovarati na šest glavnih pitanja: TKO, ŠTO, GDJE, KADA, ZAŠTO i KAKO. U vijest ne treba unositi pridjevno opisivanje događaja, no treba čitatelju jasno stvoriti sliku o toj vijesti.

Izvješće je novinarska forma koja kazuje kako i zašto se nešto dogodilo te opisuje tijek događaja među društvom. Može biti sportsko, političko, izvješće o katastrofi, vremenu itd. Ono može biti napisano u reporterskom obliku, gdje bi događaj bio opširnije opisan što se tiče atmosfere i doživljaja, ili komentatorskom obliku, gdje bi događaj bio opisan na surov način, s jednostavnim podacima. Ako se radi o televizijskom izvješću, tada se najčešće prenosi izavno.

Intervju je najlakše opisati kao razgovor između novinara i sugovornika, gdje novinar nakon kraćeg uvoda o osobi koju inervjuira, ili nekom događaju na koji je ona utjecala, postavlja izravna pitanja na koja osoba odgovara. Intervju se piše  u upravnom obliku, bez ubačenog prepričavanja između ili uslijed pitanja i odgovora. Kako bi intervju bio kvalitetan i zanimljiv, nije nužno intervjuirati poznatu osobu, ali bi osoba trebala biti zanimljiva i posebna po nečemu. Prije svakog intervjua važno je da se novinar dobro pripremi i istraži što više o osobi koju će intervjuirati.

Reportaža je najsloženija te iznimno zahtjevna novinarska forma koja od novinara zahtijeva potpunu prisutnost te pažnju tijekom odvijanja tog događaja da bi se potom napisala priča. Reportaža može imati izravan prijenos, a može se stvarati dulje vrijeme, poput putopisa. Reportaža treba biti temeljito razrađena, najbolje bi bilo podijeliti ju prema kompoziciji koja će se sastojati od uvoda, zapleta, zatim dijela gdje reporter treba stvoriti napetost prema iščekivanju glavnog događaja, nakon čega slijede rasplet te kraj koji treba prenijeti određenu poruku.

Prikaz je informacijska novinarska forma koja objektivno prikazuje neki događaj, npr. otvorenje ili izložbu, a može opisivati i nekakav izum. Novinar daje informacije o izumu, njegovom “autoru” i prijašnjim izumima tog autora. Prilikom pisanja prikaza novinar ne daje osobne komentare na izum, savjete i sl., nego se posvećuje tome da iznese što je više moguće informacija o onome što prikazuje, kako bi čitatelj imao što jasniju sliku o tome te kako bi, u slučaju izložbe, došao posjetiti je.

Osvrt dajemo na neki događaj, npr. na otvorenje nekog muzeja, prilikom čega dajemo informacije o imenu muzeja, osobi zaduženoj za otvorenje, o tome što tamo možemo vidjeti i pronaći, no također se osvrćemo na neki istaknutiji dio koji opisujemo, npr. ako tijekom razgledavanja muzeja uočimo nešto zanimljivo i poučno ili ako je nešto pošlo krivo, dajemo svoj komentar i razmišljanja na to, čitatelju osim informacija prenosimo i vlastito stajalište u vezi s onim na što se odlučimo osvrnuti.

Bilješka je kratki opis neke novosti, tj. forma kraćeg zapisa u kojem se navode osnovne informacije, ne ide se u detalje. Novinari koriste ovu formu kada žele na najjednostavniji način zabilježiti bilo kakav detalj na koji je naišao. Iz bilješki nastaju prošireniji tekstovi poput članka ili vijesti. Za svaki uspjeli novinarski rad potrebno je voditi bilješke koje kasnije nadograđujemo u veći tekst.

Recenzija je forma koja na ozbiljan način opisuje neko literarno djelo. Olakšava čitateljima shvaćanje djela te pojednostavljuje sam literarni rad, ima ulogu vodiča. Recenzije najčešće pišu ozbiljniji i iskusniji novinari jer je ona jedna od najtežih formi za napisati.

Komentar je forma u kojoj se novinar, pisac izražava. Za pisanje komentara novinar treba imati dobro poznavanje jezika i argumente iza kojih stoji. U komentaru se izriču osobna i profesionalna mišljnenja i stajališta. Postoji više vrsti komentara, npr. tumačeći komentar koji predstavlja prošireni prikaz. Također postoje i teže te složenije vrste komentara kao kritički ili istraživački komentar za koji se podaci trebaju prikupiti.

Kritika je iznošenje mišljenja oko kakvog djela sa određenog polja umjetnosti i kulture. U kritici se navode činjenice koje mogu biti pozitivne ili negativne. Kritika se smatra komentarom, ali za razliku od komentara kritičari komentiraju samo na područjima za koja su specijalizirani. Neki kritiku smatraju kao savjet, prema tome kritičari kritike moraju imati veliko razumijevanje i znanje tog područja na kojem rade.

Članak je sličan komentaru i kritici, ali u njemu se iznose činjenice i podatci vezani za polje znanosti i tehnologije. Članak je najuobičajenija, najrasprostranjenija forma novinarstva u svijetu.

 

Izvor: Internet

Timotej Hunjet i Franka Šprajc

 

 

 
(348 posjeta)